Što je upravljanje zalihama?
Upravljanje zalihama je posao kojim poduzeće odlučuje koliko kojeg proizvoda držati na zalihi, kada i koliko naručiti te mjeri rezultat tih odluka. Cilj je ne ostati bez zaliha, a na polici vezati što je moguće manje novca. Glavni alati su ABC analiza (što), točka ponovne narudžbe i sigurnosne zalihe (kada), naručena količina (koliko) te obrtaj zaliha, udio mrtvih zaliha i točnost popisa (je li rezultat dobar).
I višak i manjak zaliha koštaju: jedno je novac koji čeka na polici, drugo je izgubljena prodaja. Upravljanje zalihama znači uspostaviti ravnotežu između to dvoje ne procjenom, nego istim izračunom za svaki proizvod.
Ova stranica opisuje zalihe trgovačke robe. Posao koji se u informacijskim tehnologijama naziva „upravljanje IT inventarom” (evidencija imovine kao što su računala i softverske licence) zasebna je tema.
Četiri pitanja na koja odgovara upravljanje zalihama
| Pitanje | Alat | Detalji |
|---|---|---|
| Kojem proizvodu koliko pažnje? | ABC analiza | Na ovoj stranici, u nastavku |
| Kada naručiti? | Točka ponovne narudžbe (kritične zalihe) i sigurnosne zalihe | Što je kritična razina zaliha |
| Koliko naručiti? | Naručena količina prema brzini prodaje | Na ovoj stranici, 4. korak |
| Djeluju li odluke? | Obrtaj zaliha, udio mrtvih zaliha, točnost popisa | Obrtaj zaliha, mrtve zalihe, popis skladišta |
Razlika u odnosu na upravljanje skladištem
Ta se dva pojma često miješaju jer se oba bave istim zalihama. Razlika je u pitanju na koje odgovaraju: upravljanje zalihama odlučuje „koliko, čega i kada”, a upravljanje skladištem provodi primku te robe, njezin smještaj na policu te komisioniranje i otpremu.
| Tema | Upravljanje zalihama | Upravljanje skladištem |
|---|---|---|
| Pitanje na koje odgovara | Što, koliko i kada nabaviti na zalihu? | Kako roba ulazi, gdje stoji, kako izlazi? |
| Vrsta odluke | Odluka o nabavi i novcu | Posao police i procesa |
| Glavni alati | ABC analiza, točka narudžbe, sigurnosne zalihe, naručena količina | Primka, adresiranje polica, komisioniranje-otprema, popis |
| Kad pođe po zlu | Novac koji čeka na polici ili izgubljena prodaja | Roba koja se ne može pronaći, pogrešna otprema, razlika u popisu |
Stranu skladišta – četiri procesa od primke do otpreme – objasnili smo u vodiču što je upravljanje skladištem; za raspored polica pogledajte adresiranje polica. Ono što se traži kao „upravljanje skladišnim zalihama” uglavnom je oboje zajedno: bez ispravnog rasporeda polica evidencija se ne drži, bez ispravne evidencije ne može se donijeti odluka o zalihama.
Upravljanje zalihama u pet koraka
1. Prvo se uvjerite da je evidencija točna
Odluke o zalihama donose se na temelju količine u sustavu; ako se ta količina ne podudara s onom na polici, svaka se odluka temelji na pogrešnom broju. Prvi posao je napraviti popis i izračunati točnost zaliha: broj vrsta proizvoda bez razlike ÷ broj prebrojenih vrsta proizvoda. Ako je omjer nizak, prije razgovora o pragu narudžbe ili ABC klasi popravite sustav evidencije. Koraci popisa nalaze se u vodiču kako provesti popis skladišta.
2. Proizvode ABC analizom podijelite u tri skupine
Ne zaslužuje svaki proizvod jednaku pažnju. Pronađite godišnju vrijednost potrošnje svakog proizvoda: godišnje prodana količina × jedinični nabavni trošak. Poredajte popis po toj vrijednosti od najveće prema najmanjoj i izračunajte kumulativni udio svakog retka. Prema uobičajenim pragovima proizvodi koji nose prvih 80 % ukupne vrijednosti su skupina A, sljedećih 15 % skupina B, a preostalih 5 % skupina C. Skupina A obično je mali dio asortimana, ali novac je upravo u njoj; pažnju prvo posvetite njoj. U nastavku je primjer tablice.
3. Odredite kada naručivati za svaki proizvod
Vrijeme narudžbe određuje točka ponovne narudžbe, odnosno kritična razina zaliha: kad zalihe padnu na tu količinu, naručuje se. Kratka formula je prosječna dnevna prodaja × rok isporuke × 1,2; dodatak na kraju su sigurnosne zalihe. Izračun formule korak po korak nalazi se u vodiču što je kritična razina zaliha. ABC je ovdje koristan: u skupini A razinu izračunajte proizvod po proizvod i često je preispitujte, a u skupini C dovoljno je postaviti zajedničko pravilo za grupu proizvoda.
4. Količinu narudžbe odredite prema brzini prodaje
Naručena količina treba biti jednaka onome što ćete prodati do sljedeće narudžbe: prosječna dnevna prodaja × broj dana između dviju narudžbi. Dobavljačevo pakiranje ili ponuda „popust za veću količinu” ne smiju pokvariti taj izračun: kupiti kutiju od 48 komada proizvoda koji se prodaje 3 komada mjesečno znači godišnju zalihu i najčešći je izvor robe koja mjesecima stoji na polici. Kod proizvoda visoke vrijednosti iz skupine A česte i male narudžbe smanjuju vezani novac; kod proizvoda niske vrijednosti iz skupine C rijetke i velike narudžbe štede trud.
5. Rezultat pratite pomoću četiri mjerila
Jesu li odluke djelotvorne, govore četiri broja: obrtaj zaliha (koliko brzo se obrće novac vezan u zalihama), udio mrtvih zaliha (koliko se novca uopće ne obrće), broj nestašica (koliko je puta polica bila prazna kad je stigla potražnja) i točnost zaliha (koliko možete vjerovati evidenciji). Izračuni se nalaze u vodičima obrtaj zaliha i mrtve zalihe. Ako obrtaj pada, a mrtve zalihe rastu, naručene količine su prevelike; ako nestašice rastu, točke narudžbe su preniske. Sva četiri mjerite i bilježite svako tromjesečje istog dana.
Primjer ABC analize
Primjer popisa od šest proizvoda za trgovinu autodijelovima. Brojke su odabrane radi prikaza metode:
| Proizvod | Godišnja prodaja | Jedinični trošak | Godišnja vrijednost | Udio | Kumulativno | Klasa |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Motorno ulje 4 L | 1.200 kom. | 400 ₺ | 480.000 ₺ | %48 | %48 | A |
| Kočione pločice | 500 kom. | 600 ₺ | 300.000 ₺ | %30 | %78 | A |
| Metlice brisača | 600 kom. | 150 ₺ | 90.000 ₺ | %9 | %87 | B |
| Žarulja za farove | 1.000 kom. | 60 ₺ | 60.000 ₺ | %6 | %93 | B |
| Set osigurača | 800 kom. | 50 ₺ | 40.000 ₺ | %4 | %97 | C |
| Brtva | 150 kom. | 200 ₺ | 30.000 ₺ | %3 | %100 | C |
Pouka tablice je sljedeća: proizvod koji se prodaje u najvećem broju komada (nakon motornog ulja žarulja za farove, 1.000 kom.) ostao je u skupini B jer mu je jedinična vrijednost niska. ABC poreda prema novcu, a ne prema količini. Dva od šest proizvoda nose 78 % ukupne vrijednosti; točku narudžbe računa se proizvod po proizvod, a pri popisu se prvo broji, počevši upravo od ta dva. Ista se klasifikacija koristi i na polici: A proizvodi stavljaju se u pretince blizu vrata – pravila razmještaja objasnili smo u vodiču za adresiranje polica.
Metode vrednovanja zaliha: FIFO, ponderirani prosjek, LIFO
Kad isti proizvod kupujete po različitim cijenama, metoda vrednovanja određuje po kojoj će se cijeni računati nabavna vrijednost prodane robe. Taj izbor utječe na rezultat izračuna obrtaja i dobiti:
| Metoda | Nabavna vrijednost prodane robe | Kad cijene rastu |
|---|---|---|
| FIFO (prvo ušlo, prvo izašlo) | Po najstarijoj nabavnoj cijeni | Trošak izgleda nizak, a dobit visoka; zalihe na skladištu vrednuju se blizu tekuće cijene |
| Ponderirani prosjek | Po prosječnom jediničnom trošku koji se preračunava nakon svake nabave | Kolebanje cijena se ublažava, rezultat je između druge dvije metode |
| LIFO (zadnje ušlo, prvo izašlo) | Po najnovijoj nabavnoj cijeni | Trošak izgleda visok, a dobit niska; zalihe na skladištu ostaju po starim cijenama |
FIFO ima i fizičko značenje: roba koja je prva stavljena na policu prva se i prodaje. Kod proizvoda s rokom trajanja to znači staviti stariju seriju naprijed, što je najjednostavnija navika koja smanjuje otpis; kako se to primjenjuje na polici, razliku prema FEFO-u i brojčani primjer troška objasnili smo u vodiču što je FIFO. Koja će se metoda koristiti u financijskim evidencijama ovisi o poreznim propisima; to odredite s računovođom. Za odluke o zalihama važno je pri usporedbi omjera svako razdoblje koristiti istu metodu.
Što program za upravljanje zalihama radi, a što ne?
Program ne donosi odluke, on prikuplja podatke na kojima se odluka temelji i podsjeća na prag. U Ofisxu svakom proizvodu definirate minimalnu razinu; kad zalihe padnu ispod nje, stiže obavijest o kritičnim zalihama. Na zaslonu popisa količina u sustavu i prebrojena količina stoje jedna uz drugu, a razlika se izračunava. Kako se prodaje bilježe, nakupljaju se izvještaj „Najprodavaniji proizvodi” po rasponu datuma i povijest kretanja proizvoda. U programu nema zasebnog zaslona za ABC analizu: popis proizvoda izvezete u Excel i gornju tablicu sastavite sami. Za rad u skladištu pomoću telefona mobilna i web verzija dijele iste podatke.
Ako želite započeti bez programa, svi se izračuni mogu napraviti i ručno: za kritične zalihe, sigurnosne zalihe i obrtaj zaliha postoje besplatni kalkulatori, a za evidenciju je spreman Excel predložak za praćenje zaliha.
Često postavljana pitanja
Jesu li upravljanje zalihama i upravljanje skladišnim zalihama isto?
U svakodnevnoj uporabi da: oba se odnose na odlučivanje koliko kojeg proizvoda držati i na praćenje rezultata. Riječ „inventar” u računovodstvu ima i drugo značenje: popis robe koja se na određeni datum nalazi na skladištu, prebrojene i vrednovane (inventurni popis, inventurna knjiga). Upravljanje zalihama znači stalno održavati taj popis točnim i uravnoteženim.
Koja je razlika između upravljanja zalihama i upravljanja skladištem?
Upravljanje zalihama odlučuje što, koliko i kada držati na zalihi; upravljanje skladištem provodi fizičku primku te robe, njezin smještaj te komisioniranje i otpremu. Prvo je odluka o nabavi i novcu, drugo je posao police i procesa. Za skladišne procese pogledajte vodič što je upravljanje skladištem.
Kako se provodi ABC analiza?
Pomnožite godišnje prodanu količinu svakog proizvoda s jediničnim nabavnim troškom, poredajte popis po toj vrijednosti od najveće prema najmanjoj i izračunajte kumulativni udio svakog retka. Proizvodi koji ulaze u prvih 80 % ukupne vrijednosti klasificiraju se kao A, sljedećih 15 % kao B, a ostatak kao C. Ti pragovi nisu pravilo nego običaj; važno je svako razdoblje koristiti isti prag. Kako se brzina prodaje mijenja, mijenjaju se i klase, stoga analizu obnovite barem jednom godišnje.
Kako se izračunavaju sigurnosne zalihe?
Postoje dva načina. Praktičan je dodati postotak količine koja će se prodati tijekom roka isporuke: kod većine proizvoda 20 %, kod proizvoda s nestalnom potražnjom ili nepouzdanim dobavljačem 30-50 %. Precizniji način oduzima najgori dan od prosjeka: (najveća dnevna prodaja × najdulji rok isporuke) − (prosječna dnevna prodaja × prosječni rok isporuke). Drugi način možete provesti pomoću kalkulatora sigurnosnih zaliha.
Treba li program za upravljanje zalihama?
Nije nužno: sve se odluke mogu donositi u Excelu. Razlika programa je u tome što podatke prikuplja sam – zalihe se smanjuju sa svakom prodajom, za proizvod koji padne na kritičnu razinu stiže obavijest, povijest prodaje nakuplja se bez ručnog sastavljanja. Program ne donosi odluku umjesto vas; koliko kojeg proizvoda držati i dalje su izračuni s ove stranice. Kada prijeći s Excela, objasnili smo u vodiču kako pratiti zalihe u skladištu.
Postoji li PDF ili skripta o upravljanju zalihama?
Ova je stranica pisana neovisno o programu i može se koristiti kao nastavni materijal: možete je preuzeti odabirom „Spremi kao PDF” u izborniku Ispis svog preglednika. Obuhvaćene teme: ABC analiza, točka ponovne narudžbe, sigurnosne zalihe, naručena količina, obrtaj zaliha, mrtve zalihe, točnost popisa i metode vrednovanja zaliha (FIFO, ponderirani prosjek, LIFO).
Zadnje ažuriranje:
Kritične zalihe, popis i izvještaj o prodaji u aplikaciji
Podaci na kojima se temelje odluke o zalihama nakupljaju se sami sa svakom prodajom i svakim popisom.




Vi odlučujete, a program prati
Otvorite besplatan račun, uvezite svoj Excel popis i počnite tako da proizvodima iz skupine A definirate minimalne razine.